> Veslački portal

> Hrvatski veslački savez



Kontakt

Hrvatski veslački savez |
Croatian rowing federation

Trg Krešimira Ćosića 11,
10000 Zagreb

Telefon/telefax:
+385 1 30 12 350 

E-mail: hvs@inet.hr

 







 

KOLUMNA dr. sc. Mladen Marinović:
Što očekivati od struke HVS-a

28. prosinca 2012. Autor: dr.sc. Mladen Marinović |

Nova godina, nova vlast, novi mandat, i neki „novi ljudi“ trebali bi dovesti nove situacije u veslanje Hrvatske. Za novi način komunikacije s veslačkim svijetom Hrvatske, zamoljen sam napisati viziju traga budućnosti struke veslanja u Hrvata.

Nakon 14 godina, milošću novog predsjednika HVS-a vratio sam se na „mjesto zločina“, koje sam napustio u ulozi direktora veslačke reprezentacije Hrvatske, koju sam obnašao u periodu od 1993. do 1998. godine. U tom periodu, hrvatski veslači su napravili pregršt dobrih rezultata, kako u seniorskoj tako i u juniorskoj kategoriji. Kao kruna tog rada, proistekla je i brončana medalja osmerca u Sydneyu 2000. godine. Povijest rada struke, u tom periodu, sačuvana je u mome računalu, a pored niza objavljenih znanstvenih radova, iznesena je i u doktorskoj disertaciji (svima dostupna preko FacePage: Veslanje Marinović). Pored toga, niz radova značajnih za stručni rad u veslanju tek čeka da bude objelodanjen. Da je navedeni rad, u veslačkom svijetu, zabilježen kao kvalitetan, dokazuju i tri poziva FISA-e da se iskustva iznesu trenerima svijeta (Plovdiv, 1996.; Hazenwinkel, 1997.; Pariz, 2009.).

Od 1998. godine do danas, obnašao sam svoju profesionalnu aktivnost profesora na katedri predmeta Sportovi na vodi (SPV1-veslanje i SPV2-jedrenje), pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Pored toga, iskustvo stečeno u radu s veslačima, prenosio sam u niz drugih sportova: mandat proveden na mjestu direktora Kajakaške reprezentacije Hrvatske; 13 godina rada s jednim od najuspješnijih jedriličara Hrvatske - Ivanom Kljakovićem-Gašpićem; izuzetno uspješan rad u dijagnostici stanja treniranosti i metodici rada s karate reprezentacijom Hrvatske, mladim tenisačima i mladim nogometašima dalmatinske regije.

Iskustvo trenera, izbornika i znanstvenika u području sporta, dovelo me do spoznaje da je u radu sa sportašima potrebno odraditi „samo“ dva zadatka:

1. povećati energetske kapacitete (snaga-jakost, brzina, izdržljivost), i
2. povećati iskoristljivost energetskih kapaciteta, iskazanih tehnikom veslanja i taktikom vođenja veslačke utrke.

Ta dva zadatka, struka može rješavati kroz tri vida angažmana:

1. dijagnostika stanja treniranosti, koja ukazuje na stanje i potencijale veslač/a/ice
2. planiranje i programiranje trenažnog procesa u svrhu dostizanja sportskog majstorstva
3. kontrolu treninga, odnosno monitoring trenažnog procesa.

Naizgled jednostavno: dva zadatka i tri vida (načina) dovođenja sportaša do vrhunskih rezultata. Pitanje je samo: tko je ovladao kojim vidovima rješenja puta do vrhunskih sportskih rezultata? Kolike su nam stručne spoznaje? Za prvi kontakt, pogotovo sada u vrijeme blagdana, kada smo ispunjeni pozitivnim mislima i željama, smatram da ne bi trebalo postavljati problematične upite već zadržati pozitivne misli i dobro raspoloženje. Ipak, možda da postavimo pitanja; kako trenerima, tako i veslačima (uobičajeno ih postavljam svojim studentima, kao i sportskim djelatnicima kojima održavam edukacijska izlaganja – a proistekla su iz osobnog iskustva):

 kolika je tjelesna visina vaša/vašeg sportaša
 kolika je tjelesna težina vaša/vašeg sportaša

Premda će neki treneri i veslači točno odgovoriti na ova dva pitanja, divno je čudo spoznati koliki ne znaju odgovor na ova dva pitanja. Nakon njih slijede još neka pitanja, kao:

 kakav je somatotip vaš/vašeg sportaša
 koliki je postotak masnog tkiva vas/vašeg sportaša
 koliki je VO2max vaš/vašeg sportaša
 na kojoj je razini anaerobni prag vaš/vašeg sportaša

Dozvoljavam si zaključiti da oni koji ne mogu egzaktno odgovoriti na ova četiri pitanja, nemaju ni stručnog niti moralnog integriteta planirati i programirati trenažni proces. Pritom treba navesti da postoje direktne i indirektne metode za uspostavljanje navedenih parametara. Svi moji studenti, kao i polaznici dvaju tečaja provedenih u organizaciji Olimpijske akademije u Splitu, 2002. godine i Zagrebu, 2005. godine bili su u prigodi obučiti se u primjeni indirektnih metoda dijagnostike stanja treniranosti. O primjeni navedenih metoda u svakodnevnom radu jednako su odgovorni treneri i klubovi čiji su zaposlenici.

Na koncu, još dva pitanja:

 vršite li analizu treninga: energetsku i informatičku – kako znate jeste li odradili trening u ciljanoj zoni, koliki je energetski ekvivalent treninga (kalorijski, ili, ako vam se više dopada, izražen u joulima)?

 koristite li se nekim od tehnoloških sredstava za praćenje izvršenja treninga (pulsmetar, pedometar, GPS ili sl...)

Ako su odgovori i na ova pitanja nedovoljno konkretni, tada je sportska forma vas/vaših veslača, što znači i sportski rezultat – plod slučajnosti. A pitate li danas uspješne trenere, je li sportski uspjeh plod slučajnosti – a imali smo ih prigode pitati tijekom odrađenog seminara za trenere - odgovor biti negativan. A na sva gore navedena pitanja, današnja struka HVS-a sposobna je dati relevantne odgovore, kao i organizirati edukacijske procese za ovladavanjem istim, kako za trenere, tako i za veslače.

Ne mogu ne sjetiti se mojih prvih trenerskih dana. Bilo je to davne 1977. godine kada sam, kao mladi trener nakon završenog fakulteta, trenirao mlade veslače Gusara. Upravo je današnji predsjednik Gusara gospodin Mirko Ivančić bio veslač te generacije. Uvjerenja sam da će se sjetiti, kao i još neki današnji funkcionari Gusara, da smo nedjeljom nakon treninga ostajali u prostorijama kluba, gdje sam im izlagao karakteristike primjenjene anatomije i fiziologije čovjeka, relevantne za veslačku aktivnost. Osnova pristupa je bila da sportaš koji više zna, biva aktivniji i kvalitetniji učesnik trenažnog procesa. To je na tragu stava Paracelsusa, iznesenog u predgovoru poznatog „Umijeća ljubavi“ Ericha Fromma:

Tko ništa ne zna, ništa ne voli. Tko ne umije ništa, ne razumije ništa.
Tko ništa ne razumije, bezvrijedan je. Ali onaj tko poima, taj voli, zapaža, vidi...
Više se voli ono o čemu se više zna..... Tko god zamišlja da svako voće sazrijeva
u isto vrijeme kad i jagode, ne zna ništa o grožđu.


Međutim, osjećam se dužnim uputiti razmišljanje zainteresiranih na jednu moguću zabludu, koja već duže vrijeme kruži našom sredinom. Ista je vezana za mogućnost dobivanja nečega besplatno. Recentno me na to upućuje očekivanje izneseno na stranici VSZ-a, a povezano s održavanjem seminara za trenere (koji je također organiziran i održan mojom krivicom), koje glasi: „...sa željom da institucije pomognu klubovima da ponekad besplatno može i permanentno besplatno educiraju stručne kadrove u vesalanju”(kraj citata).

Nemogu se oteti negativnoj klimi koja vlada u našoj državi, a vezano za ulazak u EU. Kao da svi očekuju da im mana padne s neba, da netko drugi zarađuje da bi oni mogli pokazati kako je to najbolje potrošiti. Ne budimo naivni: besplatno se može dobiti samo milostinja. Milostinju poklanjaju oni koji imaju, jadnicima koji su nemoćni i u nemogućnosti da sami zarade za sebe. Pametni i konstruktivni ljudi investiraju, danas posebno u pamet. Danas svi koji žele biti uspješni, a posebito sportaši, rade mnogo. U pravilu su uspješniji oni koji rade pametnije, čiji je rad kvalitetniji. Zar očekivati da će nam netko ukazati milost i prepustiti nam uspješno mjesto na natjecanju. To ćemo morati ostvariti sami svojim maksimalnim angažmanom, investicijom svih kapitala, materijalnih i nematerijalnih. A kao čovjek struke, hrvatskom veslanju mogu obećati ono što sam uvijek obećavao svojim sportašima:

Krv , znoj i suze

Krv u svrhu provođenja testa laktata, kako za uspostavljenje dijagnoze stanja treniranosti, tako i za analizu izvršenja trenažnog procesa (monitoring treninga),

Znoj, izazvan dobro planiranim, programiranim i provedenim trenažnim procesom i, ako su prethodne dvije stavke odrađene pravilno, slijede

Suze radosnice – koje uvijek prate sportske uspjehe.

Na koncu, kao predsjednik Komisije za unapređenje veslanja, stojim na raspolaganju svim članicama i članovima HVS-a, sa željom da nam već ova Nova 2013. godina bude mnogo uspješnija od prethodnih.

Podijeli na Facebook

 



 

Podijeli na Facebook

 

OSTALE VIJESTI

Dva rekordna rezultata na 8000 metara


Damir Martin drugi, iza njega olimpijski prvak i doprvak iz Londona


Hrvatskom veslačkom savezu Državna nagrada F. Bučar!


Četverac na pariće među top-kandidatima za Fisinu momčad godine


Hrvatski osmerac četvrti među 15 posada


Kaštelani slavili ispred domaćina, Damir Martin nije veslao već sponzorirao


Mladost treći put zaredom državni prvak, Trešnjevka (ipak) druga


Damir Martin ostao nepobjediv u skifu, Sinkovići u „dublu“


Četverac na pariće opet na svjetskom tronu!


Otvoren Veslački centar Rama-Šćit, raj za pripreme sportaša


Borba za medalje ostala neostvaren san naših uzdanica